Skip to content

Bazilika sv. Antuna Padovanskoga

SVETI DUH, ZAGREB

Uskrsni koncert u bazilici svetog Antuna Padovanskog u Zagrebu

Svečana izvedba Lučićeve jubilarne mise u uskrsnom ozračju potvrdila snagu hrvatske sakralne glazbene baštine

Na uskrsnom koncertu održanom 8. travnja 2026. u bazilici sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu izvedena je Missa eucharistica jubilaris Franje pl. Lučića, u interpretaciji Komornog zbora „Ivan Filipović“, Simfonijskog puhačkog orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske i titularnog orguljaša bazilike Milana Hibšera, pod ravnanjem maestra Gorana Jerkovića.

Program je oblikovan kao zaokružena cjelina koja se postupno razvijala prema središnjem vrhuncu – izvedbi Missa eucharistica jubilaris u Es-duru Franje pl. Lučića, jednog od najopsežnijih i najreprezentativnijih djela u njegovu opusu. Uvodni dio koncerta oslonio se na napjeve iz zbirke Cithara octochorda, važnog svjedočanstva hrvatske liturgijske tradicije 18. stoljeća, kao i na uskrsne pučke napjeve „Pjevaj hvale, Magdaleno“, „Isus je uskrsnuo“ i „Isus usta slavni“, koji potvrđuju trajnost i ukorijenjenost hrvatske liturgijske pjesme.

Lučićeva Missa eucharistica jubilaris nastala je 1940. godine povodom obilježavanja Euharistijskog kongresa u Zagrebu i 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata. Izvorno zamišljena za mješoviti zbor, puhački orkestar i orgulje, trebala je biti izvedena u svečanom kontekstu, no ratne okolnosti spriječile su njezinu planiranu izvedbu. Djelo je kasnije doživjelo više inačica te ostalo trajno prisutno u hrvatskoj sakralnoj glazbi.

Uskrsna izvedba omogućila je da misa zazvuči u punini izvornoga zvukovnog zamaha. Maestro Jerković istaknuo je kako naizgled jednostavan slog ove mise skriva slojevitu dramaturgiju i zahtijeva dubok analitički pristup kako bi se otkrile njezine unutarnje poruke i izražajna snaga.

Lučićevo skladateljsko oblikovanje prožeto je duhom cecilijanskoga pokreta i oslonjeno na gregorijansko nasljeđe te tradiciju pučke crkvene pjesme. Glazbeni tijek usko je povezan s tekstom misnoga ordinarija, pri čemu skladatelj jasno slijedi teološku i liturgijsku logiku, pretvarajući značenje riječi u zvučne slike koje prate tijek kršćanskoga vjerovanja – od poniznih zaziva do uskrsne radosti.

Koncert je zaključen uskrsnom antifonom „Kraljice neba“, jednom od četiriju marijanskih antifona koje se u liturgiji pjevaju tijekom vazmenoga vremena, čime je program simbolično vraćen izvorima liturgijske tradicije.

Koncertna izvedba Lučićeve Missa eucharistica jubilaris podsjetila je na vrijednost djela koje objedinjuje liturgijsku funkcionalnost, jasno oblikovanu glazbenu strukturu i duboku ukorijenjenost u hrvatskoj crkvenoj tradiciji. Unatoč svojoj umjetničkoj vrijednosti, djelo se danas izvodi rjeđe nego što bi zasluživalo, pa svaka nova izvedba predstavlja važan doprinos očuvanju domaće sakralne glazbene baštine.

Izvedba je ostvarena zahvaljujući visokoj razini posvećenosti izvođača, dok je dirigentski pristup maestra Gorana Jerkovića pridonio jasnoći forme, liturgijskoj mjeri i izražajnoj ravnoteži cjelokupne interpretacije. Maestro Jerković pritom ističe potrebu da se ovo vrijedno djelo češće izvodi i predstavlja i izvan lokalnih okvira, kako bi zauzelo mjesto koje mu po svojoj umjetničkoj vrijednosti pripada.